SEK - Švedska kruna

Rana valuta u Švedskoj
Tijekom srednjeg vijeka, Švedska je koristila srebrnu valutu. Međutim, 1625. godine uvedeni su bakreni novčići i sustav valute je prešao na bimetalni standard. Godine 1745. Švedska je obustavila svoj bakreni standard, izdala neotkupive novčanice i nametnula nepretvorivi papirni standard. Zbog inflacije i velikih ekonomskih problema, valuta je deprecirala i Švedska se 1776. godine vratila na sustav srebrnog standarda.

Od švedskog Riksdalera do švedske krune
Valuta koja se koristila od 17. stoljeća do 1873. godine bila je Riksdaler. Sustav je bio prilično složen, s podjedinicama koje su se sastojale od marke, öresa, penningsa, skillingarsa i runstyckena. Godine 1855. Švedska je usvojila decimalni sustav kada su uveli novu verziju Riksdalera: Riksdaler Riksmynt. Švedska kruna prvi put je došla u postojanje kada je Švedska pristala pridružiti se Skandinavskoj monetarnoj uniji 1873. godine, zajedno s Danskom i Norveškom. Sve zemlje uključene fiksirale su svoje valute prema zlatu po paritetu jedna s drugom kako bi stvorile monetarnu stabilnost. Ova unija trajala je do Prvog svjetskog rata, kada su zemlje izgubile svoje vezane tečajeve prema zlatu. Švedska je zadržala valutu krunu nakon što je monetarna unija raspuštena.

SEK i euro
Prema Ugovoru o pristupanju iz 1994. godine, Švedska bi trebala pristupiti Eurozoni i usvojiti euro. Međutim, 2003. godine održan je referendum, koji je rezultirao s 56% protiv pridruživanja. Još uvijek se vodi mnogo rasprava o tome bi li bilo u najboljem interesu zemlje da se pridruži i kao takvo, usvajanje eura je odgođeno.